Kremlj: NATO je instrument agresije i sukoba

NATO je „instrument agresije i sukoba“, saopštio je danas Kremlj, dok se očekuje da će glavni sekretar NATO-a Mark Rute danas pozvati zemlje članice da za 400 posto povećaju kapacitete protivraketne i vazdušne odbrane.

„NATO, nakon što je skinuo masku, na svaki mogući način pokazuje svoje pravo lice instrumenta agresije i sukoba“, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na redovitom brifingu za novinare.

Rute danas drži ključan govor u Londonu

U međuvremenu, Rute će u govoru u Londonu pozvati članice zapadnog vojnog saveza na povećanje kapaciteta vazdušne i protivraketne obrane za čak 400 posto, što je jedan od prioriteta predstojećeg samita NATO-a krajem mjeseca u Hagu.

Rute želi da članice NATO-a podrže novi cilj izdvajanja za odbranu od 3,5 posto BDP-a do 2032. te da se obvežu na izdvajanje 1,5 posto BDP-a na šire područje sigurnosti, uključujući kibernetičku sigurnost i kontrolu granica. Time bi se ostvario cilj američkog predsjednika Donalda Trumpa o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu.

Rute je prošli mjesec rekao da očekuje da se na samitu 24. i 25. juna postigne dogovor oko tih ciljeva.

„Rusija sije teror iz vazduha“

U govoru u londonskom think-tanku Chatam House glavni sekretar će istaknuti da bi NATO, da ostane vjerodostojno sredstvo odvraćanja i odbrane, trebao ne samo povećati izdvajanje za vazdušnu i protivraketnu odbranu za 400 posto, već se mora opremiti i hiljadama oklopnih vozila i tenkova te milionima topovskih granata.

„Vidim kako Rusija u Ukrajini sije teror iz vazduha, moramo ojačati štit koji brani naše nebo“, poručit će Rute u govoru.

„Činjenica je da moramo napraviti kvantni skok u našoj kolektivnoj obrani. Činjenica je da moramo imati više snaga i sposobnosti da u potpunosti sprovedemo planove odbrane. Činjenica je da opasnost neće prestati niti kad završi rat u Ukrajini“, stoji u nacrtu govora.

Trampov pritisak na Evropu

Kako rat u Ukrajini ne jenjava, evropske zemlje su pod pritiskom da više izdvajaju na odbranu, posebno nakon što je Tramp signalizovao promjenu politike glede kolektivne odbrane.

Nekoliko zemalja, poput Velike Britanije, to već radi i namjerava do 2027. povećati izdvajanje za odbranu s 2,3 posto na 2,5 posto BDP-a te na tri posto u razdoblju nakon 2027. Njemačka planira povećati broj aktivnih vojnika za 50.000 do 60.000, u skladu s novim ciljevima NATO-a.

SAD je 2024. godine bio odgovoran za 64 posto izdvajanja za odbranu u savezu, a evropske članice i Kanada za 36 posto, prema izvješću, koje je također istaknulo da su prošle godine 22 od 32 članice postigle cilj od trošenja najmanje dva posto BDP-a na odbranu.