“Ako se predsjednik osećao pogođenim mogućnošću institucionalnih odgovora albanskih predstavnika, onda je trebalo da razmisli pre nego što vrati zakon bez ozbiljnog povoda”, naveo je Čobi.
Kako je istakao, mmandmane na nacrt zakona o kome je riječ, koje su predložili on i kolege Nikola Camaj i Ilir Čapuni, ima za cilj da omogući opštinama da dobiju pravedniju raspodjelu nadoknade od korišćenja svoje teritorije.
“Ali izgleda da je nekima trn u oku mogućnost za još veći razvoj područja gde žive Albanci. Predsjednik Milatović nastavlja putem onih koji su nekada crtali granice Morskog Dobra, sa jedinim ciljem da unište ekonomiju Ulcinja”, naveo je Čobi.
Kao što je propao prvi pokušaj, tvrdi on, propašće i drugi.
“Što se tiče gospodina Đelošaja, on je više puta dokazao svoju posvećenost razvoju Crne Gore, posebno u oblasti evroatlantskih integracija i ekonomskih reformi, i ne bavi se dnevnom politikom favorizujući pojedince koji su svojim radom ili nečinjenjem uništili državna preduzeća. On je jedan od stubova Vlade Crne Gore i njegova zaštita nije samo lična zaštita, već zaštita demokratskih principa od politizacije institucija. To će se dokazati i kada nadležno tužilaštvo opovrgne tvrdnje predsednika Milatovića. Disciplinovanje Albanaca je prošlost, dijalog i partnerstvo je naša budućnost”, poručuje Artan Čobi.