Centar za ženska prava

CŽP: Što nam govori dvostruko veći broj žena podstanarki na listi subvencija Glavnog grada?

Foto: Gradski.me
Prema rang listi korisnika/ca naknade dijela troškova zakupnine Glavnog grada, žena korisnica subvencija ima 145, a muškaraca duplo manje, 71., saopštio je Centar za ženska prava.

“Broj prijavljenih na javni poziv je tek 1,4% od ukupnog broja podstanara/ki u Podgorici, koji se procjenjuje na više od 15000 (istraživanje Udruženja postanara ‘Moj dom’,  2024.godina)“, istakli su iz CŽP.

Ipak, dodaju iz CŽP, ove brojke upozoravaju na trendove ozbiljnijih razmjera gdje su žene, a pogotovo majke koje samostalno brinu o djeci, ekonomski posebno ranjiva grupa, često bez sopstvenog krova nad glavom. Ove tvrdnje potkrepljuje SILC 92021) koji pokazuje da su najugroženije siromaštvom osobe u domaćinstvima sa jednim odraslim i najmanje jednim zavisnim djetetom (47,4%) i djeca mlađa od 18 godina (30,5%).

“Kada se ovi podaci sagledaju u odnosu na godišnju statistiku o razvodima, koja pokazuje da je 59,3% razvoda u 2024. uključivalo djecu, te da su djeca u 62,8 % slučajeva povjerena majkama ( u 6,5 %očevima, a  u 16,4% i ocu i majci), sasvim je jasno da su domaćinstva žena sa zavisnom djecom izložena riziku od siromaštva znatno više nego što to sugerišu zvanični statistički podaci o stopi siromaštva. Ova tvrdnja dodatno se potvrđuje podacima o velikom broju očeva koji ne izmiruju alimentaciju“, kazali su iz CŽP.

Pored navedenog, imovinska nesigurnost žena, izražena kroz svega 36% stambenih nekretnina u njihovom vlasništvu, otkriva duboku patrijarhalnost u običajima nasljedjivanja, ali i nerazvijene politike rada koje i dalje više valorizuju mušku u odnosu na žensku radnu snagu. Crna Gora uporno zanemarije razliku u primanjima izmedju muškaraca i žena, za rad iste vrijednosti, koja dostiže čak 21%, poručili su iz CŽP.

“Posljedica imovinske nemoći žena je i u ograničenim mogućnostima za pokretanje svojih biznisa ili pristup finansijama, pa tako podaci Centralne banke upozoravaju da učešće ženskih mikro, malih i srednjih preduzeća u ukupnoj strukturi odobrenih kredita je svega 17,18%“, naveli su iz CŽP.

Iako afirmativna u smislu podrške ženama podstanarkama, rang lista Glavnog grada mora biti alarm za najhitnije revidiranje i unapređenje rodnih politika u oblasti stanovanja, socijalne zaštite, rada i finansija, na lokalnom i nivou države, istakli su iz CŽP.

S tim u vezi, iz CŽP, podsjećaju na inicijativu Centra za ženska prava o socijalnom stanovanju za žene koje su preživjele nasilje, koja je rezultirala  Sporazumom o saradnji s Glavnim gradom, potpisanim 2020.godine.  Apeluju na rukovodstvo Glavnog grada da razmotri predloženi model saradnje, ali i druge važne incijative usmjerene na prava gradjana na stan, poput one koju je nedavno predložila Unija samostalnih sindikata za izgradnju stanova u vlasništvu države.

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Budite prvi koji komentariše ovu vijest