Počinje montaža vjetrogeneratora za vjetroelektranu Gvozd, opslužiće preko 25 hiljada domaćinstava

Vjetroelektrana Gvozd je prvi, ozbiljni, energetski projekat u Crnoj Gori  poslije izgradnje Hidroelektrane Perućica. Radovi su počeli prije devet mjeseci i još toliko je ostalo do zacrtanog roka za njen završetak koji podrazumijeva i vertikalnu infrastrukturu i pristupne puteve.

„Imaće godišnju poizvodnju od oko 150 GWh električne energije što je dovoljno za nekih 25 hiljada domaćinstava. Da je bilo sreće, vjetroelektrane poput Krnova, Možure i nekih drugih koje su planirane u Crnoj Gori bile bi sve u vlasništvu države i u vlasništvu EPCG, odnosno u vlasništvu svih građana“, kazao je ekološki aktivista, Aleksandar Dragićević.

Sagovornik Gradske naglašava da su krediti za obnovljive izvore energije jako dostupni te da se brojni grantovi, minule tri decenije, nijesu koristili u te svrhe.

Radovi na Gvozdu u punom zamahu

• Ekonomija
• 01.08.2025.

„Ali, bolje ikada nego nikada. Vidio sam da uz Vjetroelektranu Gvozd država će imati i  neke druge energetske projekte poput solarnih elektrana u Nikšiću i izgradnju baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije iz vjetra i solara jer to ipak, nijesu stabilni izvori energije , nijesu bazni sa ovim baterijama koje se trebaju naručiti i koje bi trebalo početi sa radom imaćemo još bolju stabilnost“, kazao je Dragićević.

Smatra da država treba da poradi na izgradnji  više kapaciteta u vjetro i solaru koji su u njenom apsolutnom vlasništvu, poput vjetroelektrane Gvozd.

„Da zaboravimo na neke projekte poput Hidroelektrane Komarnica koji bi pojeli 350 do 400 miliona eura a za te novce mogu se izgraditi vjetroelektrane kao četiri Gvozda. Znači da bismo imali energije za još nekih 100 hiljada domaćinstava i to bi bilo dovoljno uz skladišni sistem da balansira našu energetsku mrežu. Nadamo se da je ovo samo jedan od prvih, zdravih i normalnih, projekata koji će se graditi u Crnoj Gori“, smatra Dragićević.

Vjetroelektrana Gvozd nalazi se u dijelu Crne Gore gdje su već rađeni veoma dobri elabaroti na procjenu uticaja na životnu sredinu, i u čijoj blizini već postoje vjetroelektrane, što nije slučaj sa planiranom izgradnjom dvije vjetroelektrane na Sinjajevini, koje prema riječima Dragićevića, nijesu u skladu sa međunardnim standardima,pa je na urađeni elaborat uložio skoro 200 komentara i primjedbi, koji su usvojeni.

U Institutu Igalo 28 odsto više korisnika i 31 odsto više noćenja za pola godine

• Ekonomija
• 13.08.2025.
• 0 komentara

Više prevezenih putnika u drumskom i aerodromskom saobraćaju

• Ekonomija
• 13.08.2025.
• 0 komentara

Raspisan tender za adaptaciju odjeljenja pedijatrije Opšte bolnice u Nikšiću

• Ekonomija
• 12.08.2025.
• 0 komentara

„U ovom trenutku imamo jedan jako štetan projekat sa jako lošim elaboratom, a to su dvije velike vjetroelektrane na Sinjajevine sa  oko 70 vjetrogeneratora gdje elaborat za zaštitu životne sredine apsolutno nije u skladu sa međunarodnim standardima gdje je rađen preko noći i nalazi se u Agenciji za zaštitu životne sredine gdje se vrši procjena“, kazao je Dragićević.

Ekolozi su, kaže, Sinjajevinu odbranili od nauma da na njoj bude vojni poligon pa će je braniti i od postavljanja vjetroelektrane, ako zatreba, jer ta planina, prema riječima ekologa, treba da bude raj za održivi i ruralni turizam. Ukoliko se dokaže suprotno, Dragićević kaže da će podržati svaki projekat za razvoj Crne Gore.

„Svi smo morali da potrošimo 6 ili 7 godina medijskog prostora, energije aktivista, stočara kakao bi smo je odbranili od poligona. Evo sad su sve su prilike moraćemo da je branimo i od vjetroelektrana za koje, opet kaže, elaborati su jako loši i bez potrebe sve se radi na brzinu. Mi nijesmo kao ekološki aktivisti protiv razvoja novih izvora energije, ali smo za to da se oni rade u skladu sa zaštitom prirode, u skladu sa interesima Crne Gore, i na kraju u skaldu sa svim međunarodnim standardima“, istakao je Dragićević.

Sagovornik Gradske naglašava da u kombinaciji sa skladišnim sistemima koji postaju sve jeftiniji, solarne i vjetroelektrane su budućnost države i to u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, a ne privatnih lica i kompanija širom svijeta koje, kako tvrdi, samo koriste našu energetsku mrežu i prostor kako bi zaradili ogromne količine novca.