sagledati širu sliku

CIRT: Radovi na različitim putnim pravcima negativno će uticati na predstojeću turističku sezonu

Foto: MINA
Foto: Agencija MINA
Svjedoci smo prilično negativnog narativa koji se plasira crnogorskoj javnosti sa različitih adresa, a odnosi se na osnovnu privrednu granu naše zemlje. Javnost mora biti svjesna da je turizam, kao privredna grana, vrlo osjetljiv na sve društvene, ekonomske, socijalne i prirodne nestabilnosti i nepogode, saopšteno je iz Centra za istraživanje i razvoj turizma CIRT.

Kako su kazali, dokaz tome je i nemili dogadjaj na Cetinju sa samog početka godine koji je „ugasio“ Crnu Goru u svakom smislu, pa i turističkom.

“Takođe, turizam je osjetljiv i na sav negativan, uglavnom plaćen, PR koji se po pravilu generiše u regionalnim tabloidima i zato smatram da makar mi, u „našoj kući“, moramo biti odgovorni i objektivno informisati javnost o parametrima i statistici koja se odnosi na industriju turizma i putovanja”, ocjenjuju iz CIRT-a.

Prije svega, smatraju u CIRT-u, javnosti treba predočiti jednu širu sliku koja pokazuje trendove u industriji. Prema zvaničnim podacima ETC (European Travel Commision) međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropi u prvom kvartalu 2025. godine su porasli za 4.9% u odnosu na isti period 2024. godine. Broj noćenja s druge strane, ostvario je rast od 2.2 odsto.

Kako ističu, kada je naša zemlja u pitanju u prvom kvartalu 2025. ostvaren je rast broja dolazaka inostranih turista za 3.54 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024., dok je broj ostvarenih noćenja inostranih turista manji za 10,1 odsto. To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logićno pitanje odakle ovakav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja.

“Neophodno je vrlo detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu turističku statistiku ušli i svi oni državljani Rusije i Ukrajine koji su u našu zemlju zapravo izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja”, ističu.

Zbog toga, dodaju iz CIRT-a, često ovu godinu ironično nazivaju i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji.

“Isti ti ljudi su tokom 2024. vrlo intenzivno napuštali našu zemlju i selili se iz nje zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800.000 ostvarenih noćenja. A samo ruski državljani su u 2024. ostvarili 48.662 dolazaka manje i skoro milion noćenja manje u odnosu na 2023. godinu”, dodaju u saopštenju.

S tim u vezi, kakoo navode, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u 2025. godini i da su oni u prvom kvartalu 2025. ostvarili čak 115.681 noćenje manje u odnosu na uporedni period 2024.

“Taj pad je dominantno prisutan u individualnom tj. privatnom smještaju i iznosi čak 114.335 noćenja manje. Imajući u vidu ove činjenice, ne možemo govoriti o trendu pada industrije turizma u našoj zemlji zadnje dvije godine. Ne možemo pričati o trendu pada jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog ovoj tezi apsolutno govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na našim graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima Crne Gore u prva četiri mjeseca 2025. u odnosu na 2024., kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi (+1.58 odsto više putnika u prva četiri mjeseca 2025. vs 2024.)”, ocjenjuju.

Prema njihovoj ocjeni, ono što jeste činjenica je da se struktura gostiju koji posjećuju našu zemlju izmijenila i da se vanevropsko emitivno tržište veoma dobro animiralo da posjeti našu zemlju.

“Rast s ovog tržišta je u prvom kvartalu 2025. čak 60.6 odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine. Najznačajnije rast s ovog tržišta bilježe turisti iz Kine (+95 odsto) i Izraela (+915 odsto) i treba reći da se oni značajno kraće zadržavaju u destinaciji, posebno turisti iz Kine. U 2025. u prosjeku su boravili svega 1.5 dana u našoj zemlji. Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije”, navode iz CIRT-a.

Kada je riječ o prihodima ostvarenim od turizma, dodaju, iskrivljena turistička statistika direktno utiče i na sliku prihoda od turizma. Ukoliko analiziramo podatke Centralne banke Crne Gore uočićemo da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina.

“U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150%! Ovaj naprasni rast turističkog prihoda u Q1 2023. godine očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u našoj zemlji našli privremeno boravište bježeći od rata. Isti ovi ljudi ušli su u našu turističku statistiku o čemu sam ranije detaljno govorio. Njihovim odlaskom tokom 2024. i tokom 2025. godine bilježi se i pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i pad prihoda od turizma u 2024. što se dalje „preliva“ na 2025. godinu. Zanimljiva je činjenica da ukoliko uporedimo prihode turizma u Q1 2025. vs Q1 2019. vidjećemo da je ostvaren rast prihoda u iznosu od 86 odsto”, poručuju.

Iz CIRT-a napominju da je, od 2010. do 2019. godine rast prihoda od turizma u našoj zemlji u prosjeku bio 9.9% na godišnjem nivou tj. skoro pa se duplirao za period od 10 godina.

“Kada govorimo o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, uzimajući u obzir trendove, najave povećanog prometa putnika na aerodromu u Tivtu za čak 25 odsto, ali i dobre najave kada je booking kolektivnog smještaja u pitanju, očekujemo jednu pozitivnu realizaciju turističke sezone. Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima”, dodaju u saopštenju.

To će, ocjenjuju, zasigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno povećanim saobraćajnim gužvama što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori.

“Takođe, vjerujem da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja i naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je ovom segmentu naše ponude neophodna mnogo ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. To jeste jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup od strane svih nadležnih i resornih institucija”, zaključuju u saopštenju.

Teme:

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Budite prvi koji komentariše ovu vijest