On kaže da je percepcija korupcije najveća u sektorima zdravstva, pravosuđa, političkih partija, zapošljavanja i izvršne vlasti.
Koliko predmeta ste dostavili tužilaštvu i zbog čega?
– Sa nadležnim organima radimo na više od 25 predmeta i 20 prijava zviždača.
Promjena prakse i prelazak sa formalnog na suštinski rad organa za sprovođenje zakona ključni su u ovoj oblasti. Zahvaljujući promjeni pristupa i konkretnim rezultatima rada, ASK je prepoznata kao neselektivna i proaktivna institucija, a u cilju rješavanja određenih predmeta ili situacija koje podrazumijevaju rad drugih institucija, redovno se održavaju koordinacioni i operativni sastanci.
Dodatno, 20 prijava zviždača proslijeđeno je tužilaštvima na dalje postupanje.
Koje oblasti su najizloženije korupciji i šta Agencija preduzima da suzbije tu negativnu pojavu?
Prema istraživanjima javnog mnjenja koja sprovode Agencija i drugi partneri, percepcija korupcije je najveća u sektorima zdravstva, pravosuđa, političkih partija, zapošljavanja i izvršne vlasti. U svim ovim oblastima planiramo intenziviranje aktivnosti u saradnji sa nadležnim organima, a radi jačanja integriteta i uklanjanja identifikovanih rizičnih tačaka.
Važan korak u tom pravcu je i nedavno potpisani Memorandum o saradnji sa Nacionalnim savjetom za borbu protiv korupcije, kojim se prati sprovođenje nacionalne strategije i definišu strateški ciljevi: jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti institucija, unapređenje transparentnosti, podizanje integriteta i povećanje svijesti o štetnosti korupcije.
Koliko funkcionera dostavlja podatke o imovini i da li je to realan broj?
– Broj funkcionera u Crnoj Gori najrealnije pokazuje oko 5.000 redovnih godišnjih izvještaja o imovini – sada radimo dublje i kvalitetnije provjere.
Agencija je u 2025. unaprijedila pristup provjerama izvještaja o prihodima i imovini. Fokus je stavljen na sistematičnost, kvalitet kontrole i racionalno korišćenje resursa. Broj izvještaja izabranih za detaljnu provjeru smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, kako bi se obezbijedila dublja i kvalitetnija analiza.
Van snage je stavljeno 21 ranije mišljenje ili odluka u kojima su pogrešno tumačene odredbe zakona, čime je preciziran broj funkcija obuhvaćenih obavezom izvještavanja. U 2025. godini, do sada su dostavljena ukupno 7.242 izvještaja javnih funkcionera (bez državnih službenika), dok je u 2024. taj broj iznosio oko 10.500. Svi izvještaji su administrativno provjereni.
Do ovog trenutka, u 2025. godini dostavljeno je nešto manje od 5.000 redovnih godišnjih izvještaja javnih funkcionera, što je najrealniji pokazatelj njihovog ukupnog broja u Crnoj Gori.
I u Agenciji imamo otpor reformama
Sa kakvim se sve izazovima suočavate?
Otpor reformama neće nas zaustaviti – naprotiv, samo nas čini odlučnijima. Među ključnim izazovima izdvajamo ograničene kadrovske kapacitete, koji su upola manji od sistematizovanog broja zaposlenih, kao i pojedine zakonske prepreke koje usporavaju donošenje odluka i sprovođenje nadležnosti Agencije u punom obimu.
Poseban izazov predstavlja kontinuirani otpor dijela Savjeta i manjeg broja zaposlenih, usmjeren na zaustavljanje procesa institucionalnog oporavka i povratka povjerenja javnosti.
Takođe, usklađivanje budžeta ASK sa zakonskim okvirom i izbor direktora u punom mandatu važne su pretpostavke za rad.
Uprkos svemu tome, odlučni smo da nastavimo reformske procese bez kompromisa, jer jedino doslednim radom, saradnjom sa drugim institucijama i jasnom primjenom zakona možemo učvrstiti ulogu ASK kao nezavisnog i proaktivnog čuvara integriteta javnog sektora.
Koje ključne aktivnosti planirate u narednom periodu?
– ASK ostaje potpuno neselektivna, nezavisna i stručna – bez kompromisa. U mjesecu kada se obilježava godina dana od promjene menadžmenta ASK, možemo konstatovati da smo, uprkos brojnim izazovima i poteškoćama, uz predan rad i trud zaposlenih, uspjeli da vratimoAgenciju na kolosijek neselektivnog, nezavisnog i stručnog rada. Posebno je važno što smo povratili povjerenje javnosti i međunarodnih partnera, o čemu svjedoče brojne realizovane zajedničke aktivnosti, kao i one koje planiramo u narednom periodu. Posvećeno i odgovorno rješavamo i najstarije predmete, od kojih neki čekaju od 2018. godine. Veliki zastoj koji smo zatekli – 564 neriješena predmeta, od kojih su neki datirali iz 2018. godine – intenzivno se rješava. Donijete su odluke u brojnim važnim predmetima, a u drugima su pokrenuti postupci u skladu sa zakonom. Promijenjena je ranija praksa u vezi sa tzv. prvom i drugom funkcijom javnih funkcionera, tumačenjem ograničenja i zabrane poklona, sukoba interesa, zloupotreba javnih resursa, a značajno je pojačan rad na provjeri imovine i prihoda, dubinskim kontrolama i nadzoru finansiranja izbornih kampanja. U narednim mjesecima javnost može očekivati rješavanje velikog broja predmeta – kako onih u kojima se epilog čeka godinama, tako i aktuelnih slučajeva, uz intenzivniju analizu propisa, procjenu rizika i dubinske kontrole izvještaja javnih funkcionera. Posebna pažnja biće posvećena jačanju saradnje sa drugim institucijama, elektronskoj razmjeni podataka i realizaciji kampanja podizanja svijesti o štetnosti korupcije, uz edukativne aktivnosti širom zemlje. Cilj nam je da stvorimo primjere dobre prakse, jasno odredimo prioritete i optimalno iskoristimo raspoložive kapacitete.