Krajem aprila ove godine Ministarstvo pravde je Akciji za socijalnu pravdu (ASP), na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, odgovorilo na zahtjeve o formiranju radnih timova/grupa/komisija i izradi dokumenata u vezi sa pitanjem provođenja vetinga u pravosuđu za period 2021-2025 godina (od kada na vlasti nijesu vlade većinskog DPS-a).
Iz odgovora proizilazi da je za dati period formirana samo jedna radna grupa u decembru 2022. godine, za vrijeme tehničkog mandata tadašnje manjinske vlade.
„Od sudija je tada imenovano dvoje iz Vrhovnog suda Nevenka Popović i Husnija Simonović, sudija podgoričkog Osnovnog suda Rade Ćetković i tadašnja zastupnica Crne Gore pri sudu u Strazburu Valentina Pavličić. Iz reda tužilaca imenovani su Jelena Đaletić i Dražen Burić iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i iz Tužilačkog savjeta Filip Jovović, inače advokat“, kažu iz ASP-a.
U radnu grupu tada su ušli ministar prade Marko Kovač, njegov zamjenik, a današnji ministar Bojan Božović, direktor Direktorata za pravosuđe Miomir Jauković, koji je zaposlen u Ministarstvu 2009, sekretarka skupštinskog Odbora za politički sistem Slavica Mirković koja je u Skupštini još iz vremena vlasti DPS-a, savjetnik tadašnjeg premijera Ivo Šoć, kao i Nina Paović iz ASK-a, a koja je danas pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja.
Mjesec kasnije je u sastav radne grupe, kažu u ASP-u, imenovan i predstavnik civilnog sektora, a radna grupa je oktobra 2023. imala završen dokument, koji je nazvan Informacija o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu.
„Vrlo zanimljivo, kao prva faza vetinga radna grupa, sa učešćem predstavnika sudske i tužilačke vlasti, predlaže izmjene Ustava koje se odnose na stalnost sudijske funkcije, sastav Sudskog savjeta i drugih odredbi koje su u vezi sa vetingom (?), a kasnije bi se donio poseban Zakon o mjerama u vezi sa izborom kandidata za članove savjeta u oblasti sudstva i tužilaštva. Imajući u vidu da je Ustav Crne Gore jedan od najčvršćih i da su za izmjene potrebni glasovi i vlasti i opozicije, jasno je da se ovo gotovo nikada ne bi sprovelo u praksi, odnosno da bi bio Sizifov posao ako veting zavisi od ustavnih izmjena, a da su upravo sudije i tužioci, na koje se i odnosi proces vetinga, vrlo zainteresovane da se on nikada ni ne provede“, kažu iz te NVO.
Sudeći po odgovoru Ministarstva pravde, u ASP-u kažu da se nova Vlada nije bavila pitanjem vetinga.
„Iako se neke njene članice tek povremeno u javnosti oglase da su reforme potrebne, a obično nakon izricanja pojedinih presuda koje zabrinu javnost, te uprkos konstantnim ocjenama u javnosti da se ozbiljno zakasnilo sa tim procesom i da bi promptno morao da se pokrene. Za sada se stiče utisak da je tim specijalnog tužioca Novovića jedini uspio da pokrene određenu vrstu vetinga, kroz pokretanje istraga za nekadašnje nosioce pravosudnih i tužilačkih vlasti, ali su epilozi sudskih postupaka neizvjesni, dok u isto vrijeme javnost i dalje ukazuje da je sistem „zarobljen“. U međuvremenu, na poslednji oglas za sudije osnovnih sudova je primljen najmanje jedan negdašnji donator jedne od izbornih kampanja Demokratske partije socijalista“, zaključili su iz Akcije za socijalnu pravdu.