Zajednički je konstatovano da sve otvorenija debata o socijalističkoj prošlosti Crne Gore sa sobom nosi i određene ideološke napetosti i političke tenzije. Činjenica da na teritoriji Crne Gore i dalje postoje mrtva tijela u neoznačenim ili prikrivenim grobnicama koristi se za prenošenje različitih ideoloških poruka.
Obostrano je zaključeno da suočavanje s prošlošću i traženje najprikladnijeg rješenja bude objektivno i nezavisno, oslobođeno od svih političkih manipulacija, kao i od pokušaja revizionizma ili nametanja zamjenskog narativa.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore je podsjetio da je od Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, Milorada Markovića, zatražio informaciju o statusu svih predmeta i prijava koje su u radu Specijalnog državnog tužilaštva a odnose se na prijavljene ratne zločine tokom i po završetku Drugog svjetskog rata.
Takođe, potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, inicirao je, kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, razgovor o odnosu države i društva prema posmrtnim ostacima nevinih civilnih žrtvama iz Drugog svjetskog rata i poratnog perioda.
Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković predstavio je ključne aktivnosti i izazove koje ih prate pri čemu se posebno prepoznaje rad na inicijativi da se jama Kotor, u naselju Kuline, opština Nikšić, koja je trenutno nalazi na parceli u privatnom vlasništvu, proglasi, zbog svog istorijskog i memorijalnog značaja, kulturnim dobrom. U zemljama EU mjesta masovnog stradanja i patnji civila imaju obezbijeđen dodatan vid državne kulturne zaštite. Zeković je posebno istakao važnost aktivnosti civilnog društva protiv rastućeg političkog revizionizma.
Zajednički su reafirmisane poruke i poziv Evropskog parlamenta kroz nedavno usvojenu rezoluciju o Crnoj Gori u kojoj se upozorava na opasnosti istorijskog revizionizma u političke svrhe čime se potkopava odgovornost i produbljuju društvene podjele ali i upućuje poziv evropskih partnera Crne Gore da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije, da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe JNA kako bi se pažljivo istražili i evenutalni zločini iz komunističkog doba.