Saradnik na programima u CGO-u Nikola Đurašević je, povodom 12. avgusta – Međunarodnog dana mladih, kazao da taj datum, umjesto da slavi potencijal mladih, sve više podsjeća na njihovu marginalizaciju i zapostavljenost u ključnim oblastima koje im određuju kvalitet života i razvojne šanse.
„Jedan od najozbiljnijh problema jeste hronično visoka nezaposlenost mladih“, rekao je Đurašević.
- Ekonomija
- 11.08.2025.
- Hronika
- 04.08.2025.
- Politika
- 01.08.2025.
On je kazao da podaci iz istraživanja CGO-a iz 2023. godine ukazuju da više od 60 odsto mladih, starijih od 15 godina, nema posao.
Đurašević je u saopštenju naveo da je, prema nalazima iz Studije o mladima, iz prošle godine, na kojoj je CGO radio sa njemačkom Fondacijom Fridrih Ebert, 13,8 odsto mladih prijavilo da aktivno traži posao, a 32,7 odsto da je nezaposleno ali da trenutno ne traži aktivno posao.
„Mladi su obeshrabreni da tragaju za poslom zbog percipiranog nedostatka šansi ili drugih barijera. Ove brojke naglašavaju neučinkovite politike zapošljavanja, ali i rasprostranjeno uvjerenje da se do posla dolazi putem partijske ili druge klijentelističke mreže, a ne na osnovu znanja i sposobnosti“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se obrazovni sistem vidi kao zamoran i neefikasan proces u kojem se gubi vrijeme, a ne stiču konkretne vještine.
„Prema podacima iz Studije o mladima, 55 odsto mladih smatra da su ocjene i ispiti podložni kupovini, a 37 odsto njih nije zadovoljno kvalitetom obrazovanja u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.
Đurašević je istakao da preovlađujuće mišljenje da su studijski programi zastarjeli, sa dosta teorijske nastave i zanemarenim praktičnim komponentama, a što doprinosi osjećaju nepripremljenosti i demotivisanosti za tržište rada.
On je naveo da u takvom ambijentu ne iznenađuje, ali brine, što skoro 40 odsto mladih planira da napusti Crnu Goru, a dodatnih 22 odsto o tome ozbiljno razmišlja.
„To je ozbiljna prijetnja gubitka najobrazovanijeg dijela mladih sa najvećim razvojnim potencijalom, koja donosiocima odluka, očito, nije tema za razmišljanje i djelovanje“, upozorio je Đurašević.
Kako je rekao, pasivnost mladih u javnom i političkom životu dodatno produbljuje izazove, jer se njihovi stavovi rijetko uvažavaju, a prilike za uključivanje u odlučivanje su minimalne.
Đurašević je kazao da su protesti neformalne studentske grupe Kamo śutra, početkom ove godine, bili ohrabrujući znak postojanja kritičke svijesti i aktivističkog potencijala među mladima, ali su, nažalost, ogoljeli i netrpeljivost vlasti prema građanskom angažmanu mladih.
On je naveo da zabrinjava i trend retradicionalizacije među mladima.
„Nalazi našeg istraživanja Multikulturalnost u fokusu, iz novembra prošle godine, ukazuju da mladi sve više povjerenja poklanjaju vjerskim institucijama, kao i da su manje otvoreni za različitosti“, rekao je Đurašević.
On je dodao da je samo 55,6 odsto mladih kazalo da je spremno za vezu ili brak sa partnerom iz druge etničke grupe, a svega 47 odsto otvoreno je za vezu ili brak sa partnerom druge vjeroispovijesti.
„Skretanje ka konzervativnijim, zatvorenijim i manje inkluzivnim obrascima razmišljanja naglašava visoka socijalna distanca prema pripadnicima LGBT zajednice, kao i značajan broj onih koji ne podržavaju pravo na abortus“, kaže se u saopštenju.
Iz CGO-a su pozvali nadležne institucije da napuste simbolički odnos prema mladima i, kroz strateške politike, unaprijede obrazovanje, kreiraju održive prilike za zapošljavanje, osiguraju inkluzivno i demokratsko društveno okruženje, te stvore uslove za stvarno učešće mladih u odlučivanju.
![images_uiks-7[1]](https://bezcenzure.me/wp-content/uploads/elementor/thumbs/images_uiks-71-rahk411vk4bybuj7pvt0uloyigmm1veyampjrba354.jpg "images_uiks-7[1]")
![viber_slika_2025-08-18_08-35-46-123[1]](https://bezcenzure.me/wp-content/uploads/elementor/thumbs/viber_slika_2025-08-18_08-35-46-1231-rafldzjnnazqjwsutccf1358tpqskft08w6axibl2g.jpg "viber_slika_2025-08-18_08-35-46-123[1]")
