UOČI SASTANKA NA ALJASCI

Zelenski odbacuje predaju teritorije, dok Tramp najavljuje sastanak s Putinom

Foto: AP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je sugestije da će Kijev morati da ustupi teritoriju Rusiji, nakon što su Bijela kuća i Kremlj najavili direktne razgovore predsjednika SAD i Rusije kako bi pokušali da riješe 41-mjesečni rat u Ukrajini.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će se on i njegov ruski kolega, Vladimir Putin, sastati na Aljasci 15. avgusta – što bi bio njihov prvi sastanak otkako je Tramp stupio na dužnost u januaru.

Tramp je sugerisao da bi rješenje za rat moglo da uključi „razmjenu teritorija“. To bi potencijalno bilo u suprotnosti s dugogodišnjim stavom Kijeva da mora da povrati svu teritoriju koju Rusija trenutno okupira.

Tramp razgovarao s Putinom tokom sastanka sa Zelenskim u Bijeloj kući

Makron: Putin ne želi mir za Ukrajinu, već kapitulaciju

Tramp kao nekada Bajden: Američki predsjednik pomiješao mjesto gdje će se sastati s Putinom

„Nešto ćemo vratiti, a nešto ćemo razmijeniti“, rekao je Tramp u Bijeloj kući u petak. „Biće neke razmjene teritorija na dobrobit oboje, ali o tome ćemo razgovarati kasnije ili sjutra.“

U videu objavljenom nekoliko sati kasnije, Zelenski, koji nije pozvan na sastanak na Aljasci, upozorio je da bi svaki mirovni sporazum koji isključuje Kijev doveo do „mrtvih rješenja“.

„Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatoru“, rekao je on.

„Sve odluke koje su donijete bez Ukrajine su istovremeno i odluke protiv mira. One neće donijeti ništa. To su mrtve odluke. Nikada neće funkcionisati“, rekao je Zelenski.

Tramp razgovarao s Putinom tokom sastanka sa Zelenskim u Bijeloj kući

Makron: Putin ne želi mir za Ukrajinu, već kapitulaciju

EU, SAD i NATO učvrstili zajednički stav oko Ukrajine

Razgovori dolaze u ključnom trenutku, dok je Tramp sve više frustriran Putinom, a ruski predsjednik ne pokazuje znake popuštanja od maksimalističkih zahtjeva Kremlja. Tramp i Putin su obavili šest telefonskih razgovora, a glavni izaslanik Bijele kuće je putovao u Moskvu najmanje tri puta.

Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov potvrdio je sastanak i rekao da je Aljaska simbolična lokacija, s obzirom na zajedničke arktičke granice dvije zemlje.

„Rusija i SAD su bliski susjedi, graniče se jedna s drugom“, rekao je Ušakov u videu koji je objavio Kremlj. „Naravno, sami predsjednici će se fokusirati na mogućnosti za postizanje trajnog rješenja ukrajinske krize.“

Ruska invazija se pretvorila u najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, uništivši Ukrajinu i transformišući Rusiju, uz pretvaranje njene ekonomije u ratnu mašineriju i uspostavljanje policijske države vladu koja kriminalizuje drugačija mišljenja.

Rusija u ratu, prema zapadnim procjenama, ima više od milion mrtvih i ranjenih. Veruje se da je broj poginulih Ukrajinaca veći od 100.000, a da je ukupni broj žrtava oko 400.000.

Uprkos broju žrtava i međunarodnom pritisku, Putin koristi svoju prednost na bojnom polju i van njega.

Vučinić: Svi u Donje Mrke

Tripković: Ova godina je po broju intervencija već premašila najteže – 2017. i 2021.

U Piperima skoro lokalizovan požar

Ruske trupe suzbijaju ukrajinsku odbranu i približavaju se dva značajna grada, Pokrovsku i Časiv Jaru.

Ruske snage su takođe posljednjih mjeseci napadale ukrajinske gradove rekordnim brojem raketa i dronova, gađajući civile, stambene zgrade i elektroenergetsku infrastrukturu.

Rano u subotu, ruski dron je pogodio minibus u predgrađu južnog grada Hersona, usmrtivši najmanje dva civilna putnika i ranivši 16. Zvaničnici su rekli da je autobus potom gađan drugim dronom, dok su policija i službe hitne pomoći zbrinjavale povrijeđene. Tri policajca su pretrpjela potres mozga, rekli su zvaničnici.

Sastanak na Aljasci

Odluka da se sastane s Putinom licem u lice – nešto što je Trampov prethodnik Džo Bajden )Joe Biden) odbijao da uradi posle invazije – odražava Trampovo uverenje da će njegov odnos s ruskim liderom dovesti do trajnog mirovnog sporazuma.

Za Putina, lični susret s Trampom – bez prisustva Zelenskog ili ukrajinskih zvaničnika – predstavlja malu pobedu, koja odražava Putinov stav da je Zelenski nelegitimni lider i da se veliki dogovor o okončanju rata može postići samo direktno sa SAD.

Odlazak u SAD je takođe mala pobjeda za Putina, koji je pod potjernicom zbog ratnih zločina koju je izdao Međunarodni krivični sud. Samo članovi suda su obavezni da ga pritvore, a Trampova administracija je otvoreno neprijateljski nastrojena prema tom sudu u Hagu.

Bret Mekgurk (Brett McGurk), koji je bio savetnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće pod četiri predsjednika, rekao je da percepcija dolaska Putina u SAD nije dobra.

On je za CNN rekao da prekid vatre mora biti prioritet.

Bez toga „morate da odete“, rekao je on. „U suprotnom, (rat) će se nastaviti i Putin će ostvariti veliku, gigantsku pobjedu.“

Odustajanje?

Oksana Ševel, politikološkinja i ekspertkinja za Ukrajinu i Rusiju na Univerzitetu Tafts, primjetila je da je Tramp nedavno rekao da je „veoma razočaran“ Putinom zbog nastavka napada raketama i dronovima – poslije srdačnih telefonskih razgovora – i zaprijetio sankcijama ako Putin ne pristane na prekid vatre.

„On očigledno odustaje od te pozicije“, rekla je Ševel za RSE.

Činjenica da ni Ukrajina niti bilo koja evropska zemlja neće imati mjesta na pregovorima o Aljasci takođe je problematična, rekla je ona.

„Ranije su rekli da se bilo kakav dogovor o Ukrajini ne može postići bez Ukrajine“, rekla je ona. „To je dugo bio stav ukrajinske vlade.“

Nije bilo jasno šta je Tramp mislio pod „razmjenom“ teritorije, pošto Ukrajina trenutno ne drži nikakvu rusku teritoriju.

Ševel je rekla da bi to moglo da uključuje nekoliko sela blizu sjeveroistočne granice Ukrajine koje je Rusija okupirala u zamjenu za dio Donjecke oblasti koji Rusija ne drži.

Najava samita poklopila se s rokom koji je Tramp postavio Putinu da pristane na prekid vatre ili će se suočiti s ozbiljnim carinama usmerenim na rusku naftu i druge izvozne proizvode, zajedno s zemljama koje se suočavaju sa sekundarnim carinama na naftu kupljenu od Rusije.

Rusija je uspjela da finansira svoje ratne napore uglavnom prodajom nafte i gasa, između ostalog Kini i Indiji.

Tramp je ove nedelje potpisao izvršnu naredbu kojom se Indiji nameću dodatne carine od 25 odsto, ali nije povećao namete Kini.

Ruski lider je dugo insistirao da Ukrajina odustane od teritorija koje Rusija okupira – uključujući Krim, za koji Rusija tvrdi da ga je anektirala 2014. godine. Takođe je insistirao da zapadne zemlje prestanu da snabdevaju Ukrajinu oružjem i da Ukrajini bude onemogućeno članstvo u NATO-u.

Zelenski i njegovi evropski saveznici su odbacili te zahtjeve, iako je ukrajinski predsjednik izrazio otvorenost za sastanak s Putinom.

Američka senatorka Džin Šahin (Jeanne Shaheen) kritikovala je Trampa zbog toga što nije bio „čvrst“ prema Kremlju.

„Postavljanje rokova i njihovo propuštanje duboko potkopava kredibilitet Amerike, naše odvraćanje od drugih agresora i našu sposobnost da konačno dovedemo Rusiju za pregovarački sto“, navela je ona u saopštenju.

Teme: