SLAB INSTITUCIONALNI NADZOR

CDT: Zloupotreba podataka pogonsko gorivo dezinformacija – Crnoj Gori nedostaje funkcionalan sistem zaštite

Foto: CDT
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Partneri Srbija objavili su analizu „Borba protiv dezinformacija u Crnoj Gori kroz unapređenje zaštite podataka o ličnosti – pravni nedostaci i prilike“, koja pokazuje da pravni i institucionalni okvir Crne Gore i dalje ne omogućava efikasnu zaštitu građana od zloupotreba ličnih podataka i digitalnog targetiranja u političke i manipulativne svrhe, saopšteno je iz CDT-a.


„Iako se dezinformacije sve češće oslanjaju na lične podatke građana radi preciznijeg profilisanja i širenja manipulativnih poruka, domaći zakoni su zastarjeli, a institucionalni nadzor slab ili nepostojeći. Zakon o zaštiti podataka iz 2008. godine nije prilagođen savremenim praksama obrade i profilisanja, dok najavljeni novi zakon još nije ušao u skupštinsku proceduru. Istovremeno, Crna Gora nema pravila o političkom oglašavanju u digitalnom prostoru, niti javne registre političkih oglasa.

Kampanje koje koriste podatke građana za mikrotargetiranje, uključujući i političko oglašavanje, mogu se sprovoditi bez obaveze procjene rizika, bez transparentnosti i bez stvarnog nadzora. Kazne za povrede zakona ostaju simbolične, čak i za najteže oblike zloupotreba. Takav okvir ne odvraća one koji podatke koriste kao alat političkog uticaja, već ih ohrabruje da ih nastave koristiti bez posljedica“, navedeno je u saopštenju.

Crna Gora je, dodaju, usvojila novi Zakon o informacionoj bezbjednosti, ali njegovo sprovođenje je ograničeno zbog nepostojanja operativnih institucija.

„Iako je Agencija za sajber bezbjednost formalno osnovana, ona i dalje ne funkcioniše zbog političkog zastoja u njenom kadrovskom konstituisanju – čime država direktno kompromituje vlastiti kapacitet za digitalnu zaštitu.

CDT poziva donosioce odluka da hitno usvoje novi Zakon o zaštiti podataka, koji će uključiti obavezu procjene uticaja za rizične obrade, prijavu povreda podataka i ograničenja za targetiranje na osnovu osjetljivih ličnih podataka. Neophodno je uskladiti pravni okvir sa evropskim propisima kao što su GDPR, DSA, DMA i nova Uredba o političkom oglašavanju. Takođe, mora se osigurati institucionalna spremnost za sprovođenje tih pravila – kroz jačanje Agencije za zaštitu podataka, operativnost sajber regulatora i jasnu koordinaciju između svih nadležnih tijela.

Bez sistemskih pravila, institucionalne volje i tehničkog nadzora, lični podaci građana će i dalje biti sredstvo za netransparentno targetiranje, a digitalni prostor prepušten dezinformacijama koje urušavaju povjerenje, podstiču polarizaciju i ugrožavaju demokratske procese“, zaključuju iz CDT-a.

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Budite prvi koji komentariše ovu vijest