Posebno smatra nekorektnim iznošenje tvrdnji da će biti srušeno 700 objekata, jer to, kako je rekao, nikada nije ni pomenuto.
„Dakle, kada se koriste izrazi popularni za mase, poput toga da je moj plan „preobiman“ ili „nerealističan“, i koliko god lokalna vlast smatrala da ima autonomiju odlučivanja, bilo bi korisno da se prethodno upozna sa strateškim razvojnim planovima svoje države, prezentovanim kroz Vladu Crne Gore, koja možda vidi stvari drugačije od lokalnog nivoa“, naveo je Štajnmiler.
- Politika
- 07.08.2025.
Reagovanje Štajnmilera prenosimo integralno:
Sa pažnjom sam pročitao objavljeni članak u kojem se prenose konstatacije predsjednika opštine
Berane, Đoleta Lutovca u pogledu planova za Aerodrom Berane, iznijete prilikom gostovanja u emisiji
„Epicentar“ na Gradskoj TV, te osjećam i potrebu i obavezu da se oglasim povodom toga.
Za početak bih napomenuo da se projektom razvoja Aerodroma Berane sigurno bavim duže i temeljnije
od predsjednika opštine, a imajući u vidu da već četiri pune godine pokušavam da obezbijedim ozbiljno
investiranje u projekat izgradnje ovog Aerodroma, kucam kako na opštinska, tako i na vrata Vlade Crne
Gore, koja je i sama kroz svoje strateške planove prepoznala potrebu da ovaj aerodrom bude
međunarodni, a ne regionalni.
Iako sam bio spreman sa svojim timom, koji obuhvata stručnjake iz oblasti vazdušnog saobraćaja u
smislu razvoja komercijalne avijacije, kao i razvoja aerodroma kroz javno-privatna partnerstva, želio
sam lično da finansiram Studiju izvodljivosti i na osnovu toga – kako zakoni Crne Gore i dozvoljavaju –
da pokrenem zvaničnu proceduru izbora privatnog partnera za ovaj projekat, pri tome ne tražeći
nikakve prednosti za sebe. U tom smislu poslušao sam savjete tadašnjih ministara, da je bolje da taj
proces vodi Vlada putem angažovanih savjetnika. Figurativno rečeno, napravio sam korak unazad i
čekao.
Nakon što je prošlo dosta vremena, iako svi znamo da je za uspjeh velikih projekata faktor vremena
ključan – u smislu donošenja pravih odluka u pravo vrijeme – angažovan je savjetnik svjetske reputacije,
koji je, u skladu s propisanim normama, sačinio Studiju valorizacije ovog projekta. I što onda? Opet
čekanje… Ovoga puta jer su bili izbori – jedni, pa drugi, pa treći…
Kada sa na osnovu Pisma o namjerama, koje je prethodna Vlada potpisala, prepoznajući kvalitet
projekta, ponovo krenuo po ministarstvima da saznam zašto još uvijek nema tendera, rečeno mi je da
se čeka odluka za Podgoricu i Tivat.
U međuvremenu sam bio prinuđen da mijenjam investitore, jer protok vremena utiče na njihovo strpljenje. Ali, da ne bude zabune – oni nikada nijesu smatrali da ovaj projekat nema potencijala. Naravno da ima! Kako to znam? Pa zato što sam i sam u vazduhoplovstvu više godina – kao pilot, kao kontrolor letenja i kao vlasnik avio-kompanije za prevoz VIP putnika.
Kako još znam? Zato što su razvojni planovi Vlade Crne Gore prepoznali ovaj aerodrom, i to ne kao regionalni – kako je to istakao predsjednik opštine na osnovu neke zastarjele i prevaziđene slovenačke „studije“ iz 2018. godine – već kao međunarodni aerodrom, i to 4D kategorije.
Dakle, kada se koriste izrazi popularni za mase, poput toga da je moj plan „preobiman“ ili „nerealističan“, i koliko god lokalna vlast smatrala da ima autonomiju odlučivanja, bilo bi korisno da se prethodno upozna sa strateškim razvojnim planovima svoje države, prezentovanim kroz Vladu Crne Gore, koja možda vidi stvari drugačije od lokalnog nivoa.
Šta je važno kada se aerodrom u strateškom planu klasifikuje kao 4D kategorije? To znači da ne može imati poletno-sletnu stazu (PSS) od 1900 metara, niti oronulu pristanišnu zgradu, već mora imati pravu infrastrukturu – pistu, terminal, toranj, kargo prostor i sl. – kako je propisano referentnim priručnicima međunarodnih vazduhoplovnih organizacija IATA, ICAO i dr. Zašto? Zato što će Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, kada dođe trenutak izdavanja dozvole za ovaj aerodrom, morati da primjenjuje upravo te referentne standarde.
Dodatno, vazduhoplovstvo je jedna od najosjetljivijih grana privrede. Najpodložnija različitim uticajima, ali i najbrža u prilagođavanju novim trendovima. Shodno tome, šta god da je neka studija pokazala 2018. godine, Crna Gora 2025. godine nije ista zemlja, a nakon pandemije 2020. godine počela je sasvim nova era u civilnom vazduhoplovstvu. Smatram da je neodgovorno davati populističke izjave bez konkretnih dokaza ili novijih studija koje bi tvrdile da u Beranama ne treba da postoji međunarodni aerodrom.
Posebno smatram nekorektnim iznošenje tvrdnji da će biti srušeno 700 objekata, jer to nikada nije ni pomenuto. S druge strane, ne pominje se da je dobar dio tih objekata, koji bi eventualno bili predmet uklanjanja, izgrađen nelegalno u zaštitnoj zoni aerodroma, gdje gradnja nije dozvoljena. Svako ko je tamo gradio to je radio na sopstveni rizik i takvo postupanje ne može i ne smije biti prepreka razvoju – ni opštine Berane, ni cijelog regiona.
Jednostavna Google pretraga (pod uslovom da se zna šta se traži) dala bi pokazatelje razvoja – kako kroz direktne prihode od aerodromskih aktivnosti, tako i kroz razvoj svih pratećih djelatnosti. Jer, aerodrom je grad za sebe, i njegovim razvojem stvorili bi se uslovi za punjenje budžeta kroz koncesione naknade, koje bi rasle s razvojem avio-saobraćaja i omogućile finansiranje drugih infrastrukturnih objekata u regionu – poput bolnica, škola i sl.
Na kraju, izjave koje se tiču troškova eksproprijacije i uticaja na životnu sredinu takođe su bez osnova, jer su svi ti elementi već navedeni – samo se treba upoznati sa dokumentima koji se nalaze u posjedu Vlade Crne Gore. Pored toga, svaki investitor – bio to ja ili neko treći izabran putem tendera – ako krene u izgradnju aerodroma, biće dužan da ispuni najviše standarde zaštite životne sredine, a posebno zaštite stanovništva od buke i zagađenja. Bez toga neće biti moguće dobiti finansiranje, bilo kroz komercijalne kredite ili od međunarodnih finansijskih institucija.
Uvažavajući, donekle, želju mladog predsjednika opštine da pokaže svoju brigu za građane, osjetio sam potrebu da sa svoje strane – kao neko ko je četiri pune godine posvećen ovom projektu – pozovem ne samo njega, već svakoga ko je zainteresovan, da ne izlazi u javnost sa bombastičnim izjavama bez poznavanja relevantnih dokumenata Vlade Crne Gore. Ubijeđen sam da svi želimo razvoj Crne Gore na njenom evropskom putu – i to kako regionalni, tako i sveobuhvatni. Od kada je objavljen novinski članak (na koji ovde dajem odgovor), moj telefon ne prestaje da zvoni. Mnogi građani Berana su me sa čuđenjem pitali zašto predsjednik opštine dovodi u pitanje aktuelnu studiju, koju je izradila jedna od najuglednijih svjetskih konsultantskih kuća, dok istovremeno kao mjerodavnu prihvata sedam godina star završni rad jednog studenta arhitekture, koji nije zvanična
studija niti sadrži bilo kakve zvanične podatke.
Hajde da svi konačno sjednemo za isti sto i pokrenemo ovaj projekat, kako bi ljudi na sjeveru Crne Gore
dobili perspektivu, aerodrom na koji mogu biti ponosni i koji će predstavljati dodatnu vrijednost kako
za cijelu Crnu Goru, tako i za sve susjedne zemlje!
Mi smo spremni i nećemo odustati, bez obzira na to koliko dugo bude trajalo.
![Snimak-ekrana-2025-08-20-195706-1024x526[1]](https://bezcenzure.me/wp-content/uploads/elementor/thumbs/Snimak-ekrana-2025-08-20-195706-1024x5261-1-rak35ftb58uxp3wuy28e9257r8ovp1i7waymattxt4.png "Snimak-ekrana-2025-08-20-195706-1024×526[1]")
![images_uiks-7[1]](https://bezcenzure.me/wp-content/uploads/elementor/thumbs/images_uiks-71-rahk411vk4bybuj7pvt0uloyigmm1veyampjrba354.jpg "images_uiks-7[1]")
