PJESNIKINJA JANA RADIČEVIĆ ZA GRADSKI PORTAL O GOSTOVANJU U HONDURASU

Stihovi o Plavnici pred čitaocima u Latinskoj Americi

Foto: Privatna arhiva
Pjesnikinja Jana Radičević učestvovala je na internacionalnom festivalu poezije Los Confines u Hondurasu. Tamo je predstavila i svoju poemu „zona neutralnog pritiska“ koja je u okviru festivala prevedena i objavljena na španskom jeziku. U razgovoru za Gradski portal Radičević govori o impresijama koje nosi sa pjesničkog festivala u Latinskoj Americi , ali i o svom poetskom radu i značaju poezije danas.

Poezija crnogorske pjesnikinje Jane Radičević prevedena je na španski jezik i publikovana u izdanju Efímera Editorial pod nazivom „zona de presión neutral“. Knjigu je preveo prevodilac i pjesnik Pau Sanchis Ferrer. Radičević za naš portal kaže da je veoma iznenadio poziv za predstavljanje na pjesničkoj manifestaciji u Hondurasu, te da je „djelovalo pomalo nestvarno da je poezija može odvesti tako daleko“.

Ističe da je Festival Internacional de Poesía Los Confinesi zasigurno najveći i najsadržajniji internacionalni festival poezije na kojem je učestvovala.

„Trajao je pet dana i svakog dana su se dešavali paralelni događaji na više adresa po gradu. Prva četiri dana festivala bili smo u gradu Gracias a onda smo petog dana imali posjetu ruševinama Maja u gradu Copán, gdje je i bilo posljednje zajedničko čitanje poezije. Svaki pjesnik je imao nekoliko nastupanja, tako sam imala priliku da čitam poeziju i govorim o njoj studentima na tehničkom institutu „Dr. Ramón Rosa“, koji i nosi naziv po pjesniku“, kaže Radičević.

Sa predstavljanja u Hondurasu

A posebno dragocjeno bilo je, kako ističe, upoznati pjesnike Latinske Amerike, SAD-a i nekih evropskih zemalja i čuti njihovu poeziju.

„Pored pjesnika, bilo je i događaja posvećenih prevodiocima i prevođenju, ali i nagrađenim mladim pjesnikinjama, među njima i najmlađoj učesnici festivala, devetnaestogodišnjoj Valeriji Cobrera, koja je za svoj rukopis nagrađena univerzitetskom nagradom Amanda Castro za poeziju. Kako sama već neko vrijeme učim španski, ovo mi je iskustvo još veća motivacija da nastavim, ne bih li zaista mogla u cjelosti da razumijem sve te tekstove, koji nažalost nijesu puno prevođeni ili makar ne tako brzo“, kaže Radičević.

Njena poema „zona neutralnog pritiska prvi put je objavljena 2022. u izdanju Partizanske knjige iz Kikinde a onda odmah nakon toga i u izdanju austrijske izdavačke kuće Edition Thanhäuser u prevodu na njemački. Ove godine dobila je i prevod na španski u izdanju Efímera Editorial. Radičević ističe da je saradnja sa prevodiocima inspirativna

„To me posebno raduje, jer će stihovi o Plavnici biti dostupni čitaocima u Latinskoj Americi i Španiji. U prepiskama sa prevodiocima uvijek isplivaju neka vrlo zanimljiva opažanja i pristupi tekstu, jer kako je to poznato u prevodilačkim krugovima: prevodioci zaista jesu najbliži čitaoci koji se najpažljivije primiču svakoj riječi. Prevodilac na španski, Pau Sanchis Ferrer, sugerisao je da je ime nilskog konja „nikice“, koju pominjem u tekstu nekoliko puta, najbolje prevesti sa „hipólito“, kako bi bio pristupačniji govornicima španskog jezika. Čini mi se da su i prevodioci poeme na njemački, Lejla Alibašić i Bernhard Unterer, imali sličan prijedlog, ali da mi je u tom kontekstu bilo važnije da ostane pravi naziv, zbog geografski ne tolike udaljenosti i mog dokufiktivnog pristupa tekstu“, pojašnjava Radičević.

Smatra da je u kontekstu pozicije pjesništva danas i zastupljenosti u medijima od krucijalne važnosti iznova prepoznavati značaj poezije.

„Poezija jeste važan kulturni i društveni fenomen. No, čini mi se da je poeziji dobro, tako skrajnuta uživa neke slobode i može reći jasno i glasno gdje je boli – sigurna sam da to uvijek ima ko da čuje ili pročita“, kazala je pjesnikinja.

Za nju je poezija postala način na koji istražuje teme koje je interesuju.

“ I načine na koje bi bilo najbolje predstaviti ih. Ali u tom procesu sve je važno. Važni su prevodi, gostovanja, publikacije, festivali, rezidencije. Važne su sobe za pisanje i svakodnevica. Važna je komunikacija sa drugim autorima, ali i komunikacija tekstova. To me opet vraća na prve tekstove koje sam dijelila sa drugim članovima Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“. Važni su prvi čitaoci rukopisa i važne su knjige koje čitamo, filmovi koje gledamo, muzika koju slušamo i umjetnost koju posmatramo“, kaže Radičević.

Trenutno, kako ističe, radi na tekstu o kratkom filmu „Pijesak“ (1971) Tatjane Ivančić za jedan filmski časopis iz Beča.

„Pokušavam da se udaljim od poezije ne bih li joj se opet približila“, zaključila je pjesnikinja.

J. Boljević.

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Budite prvi koji komentariše ovu vijest