Pitanje decentralizacije je pitanje Vlade, odnosno reforme javne uprave o kojoj se dugo priča. Najveći broj problema odnosi se na sporo donošenje odluka kada je riječ o izmjenama Detaljnih urbanističkih planova – što je glavna kočnica za investicije, kažu sagovornici Gradske.
„Sada smo u postupku pripreme odnosno donošenja novog zakona o lokalnoj samoupravi. Glavni grad je bio uključen u konsultacije, dali smo brojne primjedbe na ovaj zakon a generalna primjedba je bila manji stepen decentralizacije“, kazala je sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Slađana Anđušić.
Navodi da se lokalne samouprave bave komunalnim problemima, problemima vodosnabdijevanja, dok su pitanja poput zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite – strogo centralizovane.
„Bilo bi bolje da postoji veći stepen decentralizacije, međutim moram da kažem da je to jedno jako osjetljivo pitanje jer moramo uzeti u obzir da su opštine u Crnoj Gori na različitom stepenu razvoja. Kada je riječ o Podgorici ona je svakako najspremija da prihvati bilo kakvu decentralizaciju, ima složenu upravu, ima jake finansije, budžet od 150 miliona“, navela je Anđušić.
Podsjetila je da je Glavni grad nedavno donio više odluka – o mjesnim zajednicama, izmjene odluke o obrazovanju Savjeta za mlade, učešća lokalnog stanovništa u javnim poslovimaa i davanja na kratkoročno korišćenje prostorija mjesnih zajednica.
„Idemo u pravcu građanske participacije i uključivanje građana u donošenje odluka. Vršimo određenu decentralizaciju i uključivanje građana u rad lokalne uprave.
Generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, Mišela Manojlović ističe da ima rješenje.
„Da zajedničke agencije rade te poslove za više opoština, znači da nekoliko opština se udruže, osnuju zajedničku agenciju za planiranje koja će obavljati te poslove. Pokazaće praksa da li je to realno“, navela je Manojlović.
Kadrovi su, kaže, najveći izazov, naročito u manjim opštinama na sjeveru. U Centru za građanske slobode smatraju da je Glavni grad alfa i omega decentralizacije.
„On treba da preuzme mnoge poslove. Mnogi poslovi ne samo da treba da mu se prenesu, već neki treba da budu i sopstveni poslovi. Evo vidite osam godina centralizacija nije pokazala da je dala rezultate vi imate gore stanje na terenu nego prije osam godina, a imali smo probleme i prije osam godina, jer gubite osnovni jedan postulat, javne uprave, državne uprave, lokalne samouprave, a to je mogućnost nadzora. Vi kad centralizujete ne možete sami sebe nadzirati“, kazao je politički analitičar, Boris Marić.
Naglašavaju da se u proteklih osam godina, od kada je država preuzela nadležnost za planiranje, pokazalo da centralizacija nije dobar primjer.
„Možda jedan od najradikalnijih primjera je broj komunalnih policajaca koji je zakonski ograničen i vezan za broj stanovnika. Očigledno je da zakonodavci kada su donosili taj zakon nijesu imali u vidu turistički orjentisane opštine. Budva ima po posljednjem popisu oko 20 hiljada stanovnika, a mislim četiri ili pet komunalnih policajaca“, navodi Manojlović.
Koliko je realno očekivati da će Crna Gora, sa visokim stepenom centralizacije, do 2028-te postati dio EU – koja jasno poručuje da je centralizacija problem broj jedan, ostaje da se vidi.